Mobilna aplikacija Explore Croatia×
Veliki Kabal, Mosor

Moćni dragulj krša nadomak Splita

Kao i druge planine u Dinaridima, Mosor se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok, usporedno s jadranskom obalom i, zahvaljujući visini, pruža iznimne vidike prema pučini i otocima. Visoki vrhovi Mosora nemaju okomitih stijena kao mnogi alpski vrhovi niti bogatih šuma kao planine u unutrašnjosti, ali imaju sve ono što je potrebno da svakoga ljubitelja planina prvi put oduševi, a zatim uvijek iznova privlači k sebi.

Mosor je visoka krševita planina koja dominira prostorom između Splita i Omiša.

Od Kozjaka je odijeljena duboko usječenim grlom Klis, a na jugoistoku se pruža do rijeke Cetine. Najviši vrh Veliki Kabal visok je 1339 metara, a ukupna dužina cijele planine je 25 km. Glavnu okosnicu čini izrazit stjenovit hrbat, bijel od golog vapnenačkog kamena, s kojeg se na obje strane spuštaju strme stjenovite padine. Sjevernu padinu odlikuju brojne škrape, duboke vrtače i krške jame, posebno oko izdvojenog vrha Jabukovca, a južnu padinu terasaste udoline. Zapadni dio Mosora čini dio grebena koji se proteže od Klisa do Ljubljanskog prijevoja, a najviši na tom dijelu su vrhovi Debelo brdo, Plišivac i Kunjevod. Središnji, najviši i najposjećivaniji dio Mosora je područje oko istaknutoga grebena na kojem se ističu vrhovi Ljubljan i Veliki Kabal. Istočni Mosor pruža se od prijevoja Ljuto kame sve do rijeke Cetine, a na njemu se nižu vrhovi Botajna, Sveti Jure (Kozik) i Lišnica.

Mosor od davnina privlači pozornost planinara, alpinista i speleologa.

Za lijepih dana s vrhova Mosora pružaju se impresivni vidici na sve strane, no najljepše je promatrati prepoznatljive obrise grada Splita. Zahvaljujući bogatoj mreži markiranih putova mogući su vrlo raznovrsni izleti, od lakih poludnevnih šetnji, do zahtjevnih višednevnih tura. Glavni prilazni putovi na vrhove Mosora počinju u poljičkom naselju Sitno Gornje, do kojega vozi redovna autobusna linija iz Splita. Do planinarskoga doma Umberto Girometta stiže se za manje od sat vremena uspona, a odatle dalje putokazi usmjeravaju dalje prema atraktivnim vrhovima i drugim odredištima.

Na sjevernoj strani planine, kod Dugopolja, nalazi se najzanimljiviji krški fenomen šireg prostora Mosora - špilja Vranjača.

Sastoji od dvije dvorane. Prva dvorana bila je poznata još u 19- stoljeću i nema siga, a drugu dvoranu otkrio je vlasnik zemljišta Stipe Punda 1903. godine. Druga dvorana oduševljava bogatstvom sigastih ukrasa raznih oblika i boja. Ukupna duljina špiljskih kanala je oko 360 metara.

Treba računati s time da krševita građa te izloženost suncu i žegi ljeti planinarenje čine napornim pa uspone treba planirati u jutarnjim satima i izbjegavati dugotrajna pješačenja, pogotovo oko podneva i u ranim poslijepodnevnim satima.

Cijeli je Mosor zbog krševite građe bezvodan, osim rijetkih područja oko osamljenih izvora i lokvi vode pa sa sobom svakako treba ponijeti dovoljno vode. Dobro pripremljen posjet Mosoru, međutim, omogućuje jedinstven doživljaj planine i mora koji ne treba propustiti.

#CroatiaFullOfEnergy