Dođite i osjetite duh hrvatskih planina
Hrvatske planine nigdje ne premašuju visinu od 2000 metara, ali su po raznolikosti pejzaža izrazito zanimljive.
Zbog male visine je većina vrhova planinarski razmjerno lako dostupna, što hrvatske planine čini vrlo pogodnim, praktički idealnim za planinarenje. Ljepoti hrvatskih planina dodatno pridonosi činjenica da su vrhovi po svojim obilježjima vrlo različiti. Dok je glavnina vrhova u panonskom dijelu Hrvatske prekrivena šumom, gotovo svi veći vrhovi u dinarskom dijelu Hrvatske su goli i dobri su vidikovci.
Planinari su obilježili oko 6000 kilometara planinarskih putova, na svim hrvatskim planinama. Zbog blizine Zagreba najpopularnije i planinarski najzanimljivije gore su Medvednica i Samoborsko gorje. U široj zagrebačkoj regiji planinarstvo je razvijeno i u Žumberačkom gorju i planinama Hrvatskog zagorja - na Kalniku, Ivanščici, Ravnoj gori, Strahinjščici i u Kostelskom gorju. Od slavonskih gora najprivlačniji je Papuk. Gorski kotar je prostrano planinsko područje s mnogo planinarskih ciljeva i prijelazno područje između Alpa i Dinarida. Velik dio Gorskog kotara zauzima Velika Kapela u kojoj se nalaze neka od najprivlačnijih planinarskih odredišta: Bijele i Samarske stijene, Bjelolasica i Klek. Na zapadnom i sjevernom dijelu Gorskog kotara ističu se Risnjak, Tuhobić, Bitoraj i Viševica.
Uz more se nalaze najviše i najljepše planine, koje pružaju najljepše vidike - Učka i Ćićarija u Istri, Obruč i Snježnik u Hrvatskom primorju, Velebit, te planine Dalmacije - Kozjak, Mosor, Omiška Dinara, Biokovo. Nešto dalje od mora dižu se Svilaja, Promina, Kamešnica te Dinara. Veličinom, ljepotom i bogatstvom zanimljivosti posebno mjesto među hrvatskim planinama zauzima Velebit. Velebit je ujedno i najduža hrvatska planina (140 km).
Otočne planine nisu posebno visoke, ali su zbog vidika na more i na priobalne planine zanimljive kao planinarski ciljevi. Planinarski putovi vode na vrhove Brača, Cresa, Lošinja, Hvara, Visa, Krka, Paga, Raba, Kornata i brojnih drugih jadranskih otoka.
